Njene dve pratilje su Chastity(Èedna) Meyer, koja je bila dovoljno glupa da se potuca sa svakim deèkom koji je bio voljan, i Hope Plotkin, super-hipohondar, koja je verovala da od bakterija može da se poružni, a od ružnoæe umre.
Njeni pomočnici sta bili Chastity Meyer, ki se je spečala z vsakim fantom, ki je pokazal zanimanje. In Hope Plotkin, ki je verjela, da bacili povzročajo grdoto, grdota pa smrt.
O, i pazite na sistem zaštite od bakterija!
O, in pazi na sistem zaščite pred bakterijami!
Ono što sam ja, ono što si ti, pa... zamisli šta bi oseæao kad bi bakterija sela za tvoj sto i poèela cinièno da prièa.
Zame je stvar kot si ti... Pomisli, kako bi se počutil, če bi bakterija sedla za tvojo mizo... in postala predrzna.
U suštini ja koristim recept za uspostvljanje kulture kombuha, a to je simbioza između određenih bakterija, kvasaca i drugih mikroorganizama, koji ispredaju celulozu u toku procesa fermentacije.
V bistvu uporabljam recept kombuche, ki je simbiotska mešanica bakterij, kvasovk in drugih mikroorganizmov, ki predejo celulozo v procesu vrenja.
Nekada davno živela je mala, srećna bakterija.
Nekoč je živela majhna vesela bakterija.
Ako vidite ovo, a vi ste bakterija, ovo je vaša najgora noćna mora.
če to vidite in ste bakterija, je to kot najhujša nočna mora.
I ono što je zanimljivo jeste da kad god ova bakterija ima bebe, bebe takođe imaju DNK virusa u sebi.
Kar je pri tem zanimivo, je, da, ko ima bakterija otročičke, imajo tudi te otročički v sebi tudi virusni DNK.
Na njoj je bakterija, a pored te bakterije, 10 puta manji, virus.
Na njej je bakterija in blizu bakterije je, desetkrat manjši virus.
Varijacije u stvarima poput nivoa enzima, crevnih bakterija i čak i dužine creva znače da je sposobnost svakog čoveka da dobije energiju iz hrane pomalo drugačije.
Variacije v stvareh kot je raven encimov, bakterije v črevesju in celo dolžina črevesja, pomeni, da je sposobnost posameznika, da pridobi energijo iz hrane, pri vsakem malo drugačna.
Znam da o sebi razmišljate kao o ljudskim bićima, ali ja o vama razmišljam kao 90 ili 99 procenata bakterija.
Vi se vidite kot ljudi, jaz pa vas vidim kot skoraj izključno bakterije.
Znači, postoje različite vrste bakterija na Zemlji koje nemaju nikakve potrebe da budu u vama ili na vama, u bilo kom momentu, a ako jesu, onda vas čine neverovatno bolesnim.
Na Zemlji je torej mnogo vrst bakterij, ki niso v stiku s človeškim telesom, ko pa so, lahko zaradi tega hudo zbolite.
I hteli smo da razmišljamo o tome da li postoji drugačiji način na koji bakterija živi.
Zanimalo nas je torej, ali obstaja drugačen način življenja bakterij.
Ova bakterija ima posebnu sposobnost da stvara svetlo, i tako stvara bioluminiscenciju, kao što svici stvaraju svetlost.
Njena posebnost je, da ustvarja svetlobo, torej bioluminescenco, tako kot kresnice.
Ono što nam je ustvari bilo zanimljivo, nije to da bakterija stvara svetlost, nego kada bakterija stvara svetlost.
Za nas ni bilo presenetljivo to, da bakterije ustvarjajo svetlobo, pač pa kdaj jo ustvarjajo.
Ali ono što radi je da stvara i luči male molekule, koje možete da zamislite kao hormone, i to su ovi crveni trouglovi, i kada je bakterija sama
Namesto tega proizvaja in izloča majhne molekule, ki si jih lahko predstavljate kot hormone -- predstavljajo jih rdeči trikotniki -- in ko je bakterija sama,
Ona ustvari koristi svetlost bakterija kao sredstvo kontra-svetla, kao sistem zaštite kako predatori ne bi mogli da vide njenu senku, izračunaju njenu putanju i pojedu je.
S svetlobo bakterij torej osvetli osenčeno površino pod sabo, da plenilci ne zaznajo njegove sence in ga tako tudi ne morejo upleniti.
(Smeh) Ali ako malo bolje razmislite, sipa ima ovaj strašan problem jer ima ovu umiruću, gustu kulturu bakterija koju ne može da održava.
(Smeh) A pravzaprav je to zanj tudi težava, saj mu lahko ta razkrajajoča, gosta bakterijska kultura, ki jo nosi, tudi škodi.
Prvo smo shvatili kako to ova bakterija radi, a onda smo uzeli alate molekularne biologije da zaista shvatimo kakav je to mehanizam.
Najprej smo ugotovili, kako bakterija to izvede, nato pa smo z molekularno biologijo prišli do spoznanja o tem mehanizmu.
Deo molekula s leve strane je identičan kod svih vrsta bakterija.
Levi del molekule je identičen pri prav vsaki vrsti bakterije.
Svaka bakterija koristi poseban molekul, koji je njen jezik, koji omogućava prebrojavanje svojih rođaka.
Vsaka bakterija z določeno molekulo ugotovi, koliko celic njene vrste jo obkroža.
Ali ono o čemu smo zaista razmišljali jeste da većinu vremena bakterije ne žive same, već žive u neverovatnim mešavinama sa stotinama ili hiljadama drugih vrsta bakterija.
Seveda pa vemo, da večino časa bakterije ne živijo same, pač pa v gostih mešanicah stotin, tisočin vrst bakterij.
i ono što se nadam da možete da vidite, jeste da tu ima raznih vrsta bakterija.
in upam, da vidite, da gre za različne vrste bakterij.
Mora da postoji način da se napravi popis ostalih bakterija u okviru populacije.
Obstajati mora torej tudi način popisa ostalih bakterij v okolici.
Ono što je važno jeste da smo naučili, da svaka bakterija ima isti enzim i pravi potpuno isti molekul.
Pomembno je, da ima vsaka bakterija točno enak encim in ustvari točno enako molekulo.
Oni razbijaju membranu bakterije, i bakterija ne može ponovo da napravi svoj DNK.
Učinkujejo na membrano bakterij oz. na njihovo DNK, da se ne more podvojevati.
Nadamo se da će ovo biti upotrebljeno za različite vrste antibiotika koji rade protiv bakterija.
Upamo, da bodo taki antibiotiki široko uporabni proti vsem bakterijam.
Ono što znate je da kada bakterija uđe u životinju, u ovom slučaju u miša. ona ne pušta otrov odmah.
Ko bakterija pride v žival, v tem primeru v miš, bolezni ne sproži takoj.
Prepoznaje kada ima dovoljno bakterija da može da lansira svoj napad, i životinja umire.
Ko bakterije dosežejo zadostno število, sprožijo bolezen in žival pogine.
sa patogenom bakterijom -- patogena bakterija otporna na spektar lekova -- a u isto vreme joj dajemo naš anti-kvorumski molekul percepcije, životinja će, ipak, preživeti.
patogeni bakteriji, odporni na številna zdravila, in ji hkrati dodamo molekulo, ki ne zaznava celične gostote, žival preživi.
Nadam se da je ono što ste naučili to da bakterija može da razlikuje sebe od drugih.
Upam, da sem pojasnila, da bakterije znajo ločiti med sebi enakimi in drugačnimi.
0.40545415878296s
Preuzmite našu aplikaciju sa rečnim igrama besplatno!
Povežite slova, otkrijte reči i izazovite svoj um na svakom novom nivou. Spremni za avanturu?