Prevod od "kněze" do Srpski


Kako koristiti "kněze" u rečenicama:

Roucha k službě, k přisluhování v svatyni, i roucho svaté Arona kněze, i roucho synů jeho k konání úřadu kněžského.
Haljine službene za službu u svetinji, i haljine svete Aronu svešteniku, i haljine sinovima njegovim za službu svešteničku.
Tyto jsou věci vyčtené k příbytku, příbytku svědectví, kteréž jsou vyčteny podlé rozkázaní Mojžíšova, skrze Itamara, syna Arona kněze, k službě Levítů.
Te su stvari prebrojane za šator, šator od svedočanstva, koje je prebrojao po zapovesti Mojsijevoj Itamar, sin Arona sveštenika za službu levitsku.
Roucha k službě, k přisluhování v svatyni, roucho svaté Arona kněze i roucho synů jeho k konání úřadu kněžského.
Haljine za službu, da se služi u svetinji, haljine svete Aronu svešteniku i haljine sinovima njegovim, da vrše službu svešteničku.
A dají synové Arona kněze oheň na oltář, a narovnají dříví na tom ohni.
I sinovi Aronovi, sveštenici neka nalože oganj na oltaru, i metnu drva na oganj.
Ta jest práce čeledí synů Gersonových v stánku úmluvy, a Itamar, syn Arona kněze, stráž nad nimi držeti bude.
To je služba porodica sinova Girsonovih u šatoru od sastanka; a Itamar sin Arona sveštenika neka upravlja njima.
Ta bude práce čeledí synů Merari při všech službách jejich při stánku úmluvy, pod spravou Itamara, syna Arona kněze.
To je služba porodica sinova Merarijevih što su dužni raditi u šatoru od sastanka pod rukom Itamara, sina Arona sveštenika.
Potom postaví kněz ženu tu před Hospodinem, a odkryje hlavu její, a dá jí do rukou obět suchou pamětnou, kteráž jest obět veliké horlivosti; v ruce pak kněze bude voda hořká zlořečená.
I postavivši sveštenik ženu pred Gospodom neka joj otkrije glavu i metne joj na ruke dar za spomen koji je dar za sumnju ljubavnu; a sveštenik neka drži u ruci svojoj gorku vodu, koja nosi prokletstvo.
Tito sečteni jsou od Mojžíše a Eleazara kněze; oni sečtli syny Izraelské na polích Moábských při Jordánu, naproti Jerichu.
To su izbrojani, kad Mojsije i Eleazar sveštenik izbrojaše sinove Izrailjeve u polju moavskom na Jordanu prema Jerihonu.
I poslal je Mojžíš po tisíci z každého pokolení k boji, a Fínesa syna Eleazara kněze s nimi; a nádoby svaté i trouby k troubení byly v ruce jeho.
I posla Mojsije po hiljadu od svakog plemena na vojsku, i s njima Finesa, sina Eleazara sveštenika, i u njega behu sudovi sveti i trube.
Jestliže by pak kdo v zpouru se vydal, tak že by neposlechl kněze postaveného tam k službě před Hospodinem Bohem tvým, aneb soudce, tedy ať umře člověk ten, a odejmeš zlé z Izraele,
Ako li bi se ko upro te ne bi hteo poslušati sveštenika koji onde stoji te služi Gospodu Bogu tvom, ili sudije, takav čovek da se pogubi; i izvadi zlo iz Izrailja,
Synům tedy Arona kněze dali město útočišťné vražedlníku, Hebron i předměstí jeho, a Lebno i předměstí jeho;
Daše dakle sinovima Arona sveštenika grad za utočište krvniku Hevron s podgradjem i Livnu s podgradjem.
Tedy navrátil se Fínes, syn Eleazara kněze, i ta knížata od synů Rubenových a od synů Gádových z země Galád do země Kananejské k synům Izraelským a oznámili jim tu věc.
I Fines sin Eleazara sveštenika i oni knezovi vratiše se od sinova Ruvimovih i od sinova Gadovih iz zemlje galadske u zemlju hanansku k sinovima Izrailjevim, i javiše im stvar.
Řekl pak Mícha: Nyníť vím, že mi dobře učiní Hospodin, proto že mám toho Levítu za kněze.
Tada reče Miha: Sada znam da će mi Gospod učiniti dobro zato što imam Levita sveštenika.
I zradovalo se srdce kněze, a vzav efod a terafim a rytinu, šel u prostřed lidu toho.
I sveštenik se obradova u srcu, i uze oplećak i likove i lik rezani, i udje medju narod.
Vzbudím pak sobě kněze věrného, kterýž vedlé srdce mého a vedlé duše mé vše konati bude, a vzdělám jemu dům stálý, aby přisluhoval před pomazaným mým po všecky dny.
A sebi ću podignuti sveštenika vernog, on će raditi po srcu mom i po duši mojoj; i sazidaću mu tvrd dom, i on će hoditi pred pomazanikom mojim vazda.
Mne pak služebníka tvého, a Sádocha kněze, a Banaiáše syna Joiadova, a Šalomouna služebníka tvého nepozval.
Mene pak, sluge tvog, ne pozva, ni Sadoka sveštenika, ni Venaje sina Jodajevog, ni Solomuna sluge tvog.
Řekl ještě král David: Zavolejte ke mně Sádocha kněze a Nátana proroka, a Banaiáše syna Joiadova.
Potom reče car David: Zovite mi Sadoka sveštenika i Natana proroka i Venaju, sina Jodajevog.
Žádej jemu království, poněvadž on jest bratr můj starší nežli já, a má po sobě Abiatara kněze a Joába syna Sarvie.
Išti i carstvo za nj, jer je on brat moj stariji i ima uza se Avijatara sveštenika i Joava sina Serujinog.
Potom šel všecken lid země do domu Bálova, a zbořili jej, i oltáře jeho a obrazy jeho v kusy stroskotali; Matana také kněze Bálova zabili před oltáři.
Potom sav narod zemaljski otide u dom Valov, i raskopaše dom i oltar, i izlomiše likove njegove sasvim; a Matana sveštenika Valovog ubiše pred oltarima.
Ti byli za času Joiakima, syna Jesua, syna Jozadakova, a za času Nehemiáše vůdce, a Ezdráše kněze a učitele.
Ti behu za vremena Joakima sina Isusa sina Josedekovog i za vremena Nemije kneza, i sveštenika Jezdre književnika.
I vzal jsem sobě za svědky věrné Uriáše kněze, a Zachariáše syna Jeberechiášova.
I uzeh verne svedoke, Uriju sveštenika i Zahariju sina Jeverehijinog.
Od nejmenšího zajisté z nich, až do největšího z nich, všickni napořád vydali se v lakomství, anobrž od proroka až do kněze všickni napořád provodí faleš.
Jer od malog do velikog svi se dadoše na lakomstvo, i prorok i sveštenik, svi su varalice.
Potom mi ukázal Jozue kněze nejvyššího, stojícího před andělem Hospodinovým, a satana stojícího po pravici jeho, aby se mu protivil.
Posle mi pokaza Isusa, poglavara svešteničkog, koji stajaše pred andjelom Gospodnjim, i Sotonu, koji mu stajaše s desne strane da ga pre.
Tedy sešli se přední kněží a zákoníci, i starší lidu na síň nejvyššího kněze, kterýž sloul Kaifáš.
Tada skupiše se glavari sveštenički i književnici i starešine narodne u dvor poglavara svešteničkog po imenu Kajafe;
A aj, jeden z těch, kteříž byli s Ježíšem, vztáh ruku, vytrhl meč svůj; a udeřiv služebníka nejvyššího kněze, uťal ucho jeho.
I gle, jedan od onih što behu sa Isusom mašivši se rukom izvadi nož svoj te udari slugu poglavara svešteničkog, i odseče mu uho.
Jeden pak z těch, kteříž tu okolo stáli, vytrh meč, udeřil služebníka nejvyššího kněze, a uťal jemu ucho.
A jedan od onih što stajahu onde izvadi nož te udari slugu poglavara svešteničkog, i odseče mu uho.
Petr pak šel za ním zdaleka až na dvůr nejvyššího kněze; i seděl s služebníky, zhřívaje se u ohně.
I Petar ide za Njim izdaleka do u dvor poglavara svešteničkog, i sedjaše sa slugama, i grejaše se kod ognja.
A když byl Petr v síni dole, přišla jedna z děveček nejvyššího kněze.
I kad beše Petar dole na dvoru, dodje jedna od sluškinja poglavara svešteničkog,
Za nejvyššího kněze Annáše a Kaifáše, stalo se slovo Páně nad Janem synem Zachariášovým na poušti.
Za poglavara svešteničkih Ane i Kajafe, reče Bog Jovanu sinu Zarijinom u pustinji,
I udeřil jeden z nich služebníka nejvyššího kněze, a uťal ucho jeho pravé.
I udari jedan od njih slugu poglavara svešteničkog, i odseče mu desno uho.
Dí jemu jeden z služebníků nejvyššího kněze, příbuzný toho, kterémuž Petr uťal ucho: Zdaž jsem já tebe neviděl s ním v zahradě?
Reče jedan od slugu poglavara svešteničkog koji beše rodjak onome što mu Petar odseče uho: Ne videh li ja tebe u vrtu s njim?
A Annáš nejvyšší kněz, a Kaifáš, a Jan, a Alexander, a kteřížkoli byli z pokolení nejvyššího kněze.
A Ana poglavar sveštenički i Kajafa i Jovan i Aleksandar i koliko ih god beše od roda svešteničkog;
A bylo jich sedm synů jednoho Žida, jménem Scevy, předního kněze, kteříž to činili.
A behu nekih sedam sinova Skeve Jevrejina, poglavara svešteničkog, koji ovo činjahu.
A protož, bratří svatí, povolání nebeského účastníci, spatřujte apoštola a nejvyššího kněze vyznání našeho, Krista Ježíše,
Zato, braćo sveta, zajedničari zvanja nebeskog, poznajte poslanika i vladiku, kog mi priznajemo, Isusa Hrista,
Protož majíce nejvyššího kněze velikého, kterýžto pronikl nebesa, Ježíše Syna Božího, držmež vyznání naše.
Imajući, dakle, velikog Poglavara svešteničkog, koji je prošao nebesa, Isusa sina Božijeg, da se držimo priznanja.
Takovéhoť zajisté nám slušelo míti nejvyššího kněze, svatého, nevinného, nepoškvrněného, odděleného od hříšníků, a jenž by vyšší nad nebesa učiněn byl,
Jer takav nama trebaše poglavar sveštenički: svet, bezazlen, čist, odvojen od grešnika, i koji je bio više nebesa;
Ale summa toho mluvení tato jest, že takového máme nejvyššího kněze, kterýž se posadil na pravici trůnu velebnosti v nebesích.
A ovo je glava od toga što govorimo: imamo takvog Poglavara svešteničkog koji sedi s desne strane prestola Veličine na nebesima;
Nebo kterýchž hovad krev vnášína bývá do svatyně skrze nejvyššího kněze za hřích, těch pálena bývají těla vně za stany.
Jer kojih životinja krv unosi poglavar sveštenički u svetinju za grehe, onih se telesa spaljuju izvan logora.
0.53497195243835s

Preuzmite našu aplikaciju sa rečnim igrama besplatno!

Povežite slova, otkrijte reči i izazovite svoj um na svakom novom nivou. Spremni za avanturu?